Stanište:

imela se pojavljuje u prvom redu na topoli, jabuci i jelama, a i na omorici, jarebici, boru, lipi, brijestu, vrbi, jasenu, orahu, kruški, šljivi, glogu, lješnjaku pa čak i na vinovoj lozi. Rijetko se susreće na brezi, bukvi, platani i hrastu.

Opis:

Imela je zimzeleni poluparazitski biljni rod iz porodice Santalaceae, raširen po Europi, Aziji, Africi i Australaziji.Rodu pripada preko 100 vrsta (107 priznatih) a rastu u obliku okruglastih grmića po stablima bjelogorice i crnogorice. Ti grmovi imele s razgranati, dugi do jedan metar, kožastih žutozelenih listova, žutozelene kore. Bobice bijele imele su otrovne, bijele su boje, veličine graška, a dozrijevaju zimi. Plodovi su ljepljivi i lako se zalijepe za koru drveta, i onda proklijaju, a od njih je moguće napraviti i priručno kućno ljepilo. Samo latinsko ime ime roda znači lijepak za ptice 
 

Djelovi biljke koji se koriste:

cijela biljka

Ljekovito djelovanje i uporaba u narodnoj medicini:

U narodnoj medicini imela se koristila kod tretiranja tegoba i čišćenja ženskih reproduktivnih organa. Njena svojstva povečavaju plodnost, reguliraju rad krvožilnog sustava. Bogata je vitaminima, mineralima i kiselinama koje razbuđuju organizam.

Oprez:

Biljke, iako prirodne mogu reagirati s nekim ljekovima, te vas molimo da se posavjetujete sa svojim lječnikom o njihovom korištenju.
 

Ove informacije namjenjene su u obrazovne svrhe i ne odnose se na AZENA proizvode.